Knjižnične mrežne stranice sele na novu adresu

Od danas sve o Knjižnižnici Strojarske tehničke škole Osijek potražite putem poveznice https://knjiznicastsos.wordpress.com/ .

Hvala na posjetu i vidimo se.

U prizemlju zgrade Istarske 3, u kutu iza stepenica i ispisanih crnih vrata nalazi se Knjižnica.

Na 200-tinjak m2 djeluju knjižnica i čitaonica Elektrotehničke i prometne škole Osijek te Strojarske tehničke škole Osijek, a knjižničnu građu koju posjeduju možeš potražiti osobno dolaskom ili pak mrežno putem poveznica na katalog knjižnice ELPROS i katalog knjižnice STŠOS.

U prostorima knjižnice i čitaonice možeš, smiješ i trebaš:

• pozdraviti na dolasku i odlasku,
• provoditi svoje slobodno vrijeme,
• biti kreativan, učiti, pisati zadaću, seminar, rad,…
• razgovarati,
• šutjeti,
• kontemplirati,
• tražiti i dobiti informaciju,
• istraživati izvore informacija,
• naučiti nešto novo,
• posuditi lektiru,
• posuditi nešto što nije lektira,
• koristiti računalo,
• igrati šah,
• ...

​Sve se ove aktivnosti provode svakodnevno i organizirano - samostalno ili skupno, kroz neposredne odgojno-obrazovne, knjižnične, kulturne i javne djelatnosti.

Radno vrijeme knjižnice je od 7.00 do 13.00 u jutarnjoj te od 13.00 do 19.00 u poslijepodnevnoj smjeni.

Molimo te:

• ne budi nekulturan,
• ne izražavaj se i ne ponašaj neprimjereno,
• nemoj jesti,
• nemoj uništavati prostor i sadržaj,

jer posljedice nisu ugodne.

Svi prijedlozi, pohvale i kritike su dobrodošli i potičemo te na njih i hvala ti, jer ovdje smo zbog i za tebe.

Martina Plaščak,  mag. informatol. i dipl. knjiž.

                                                                                Reci mi što čitaš pa ću ti reći tko si

                                                                                        (François Mauriac)

U ljudskoj povijesti ništa nije tako snažno stvaralo, ali i razaralo, kao riječ. Ona je tumač ljudske misli koja preobražava svijet, dok  je knjiga pamćenje ljudskog roda. Na jednom egipatskom natpisu iz vremena Novog carstva prije 3,5 tisuće godina stoji: Knjiga je vrednija od svih spomenika i od svih grobnica urešenih oslikanim stupovima, jer ona sama gradi spomenike u srcu onoga koji čita.

Mnogi će reći da je dobra knjiga najbolji prijatelj preko koje im je pisac dopustio da uđu u njegovu nutrinu i intimu i tako podijelio svoju dobrotu i plemenitost s čitateljima. Koliko god bio zaposlen, čovjek bi morao naći vremena za čitanje, inače će ostati neuk. Svrha  dobre knjige je osposobiti čovjeka da pravednije i istinskije živi ili da bolje i lakše podnosi život.

Mogla bih navesti brojne izreke poznatih mislilaca, znanstvenika, književnika...Bi li one došle do srca većine današnje generacije? Bi li ih oni razumjeli? Imaju li oni knjige u svom domu? Jesu li samo napunili police knjigama ili im one služe za duhovnu izgradnju i učenje?

Možda će me netko , nakon radikalnih promjena uslijed digitalne revolucije,nazvati papirnatim nostalgičarem. Čitanje je nekad bilo povezano samo s knjigom  (u svim njenim oblicima – od glinenih pločica, zapisa na papirusu, knjiga prepisivanih rukom, izumom tiska, preko inkunabula do današnjeg oblika knjiga). Danas postoje knjige na svim vrstama medija, pa čak i tzv. e-knjige. Čitati ih možemo radi učenja i radi zabave.  Činjenica je da suvremeni čovjek kvantitativno čita više nego ikad. Tu je Google, e-mailovi, SMS-ovi, chat, forumi...Međutim, čitanje na netu je površno; vrlo često se čitaju samo naslovi, sadržaji i sažetci, ono je ubzano, rastrzano i nestalno.Elektronički mediji su zauzeli dominantnu ulogu u prikupljanju informacija. Učenici često namjerno kreću na internet upravo kako ne bi čitali u tradicionalnom smislu. Online čitanje ne garantira kvalitetu čak ni kod visokoobrazovanih stručnjaka jer su mnogi  izgubili mogućnost snalaženja u starim medijima poput knjiga.

U traganju za novim pristupima učenju sve se više primjenjuju postupci čitanja s razumijevanjem kako bi se kod učenika razvila svijest da je čitanje rad kojim bogate svoja znanja i rječnik, usavršavaju komunikacijske vještine i razvijaju samopouzdanje. U tome im mogu pomoći profesori čiji će fond riječi i pristup učenju učiniti da postanu „ zanimljivi profesori dosadnih predmeta“.

Čitanje nam otvara nove svjetove znanja i iskustva. Ono može biti i zabavno. Može nas iz naše sadašnjosto i stvarnosti odvesti u prošlost, u budućnost ili nama nepoznate krajeve,  možemo zaviriti u umove stvarnih ili fiktivnih junaka, s njima podijeliti najskrivenije tajne, smijeh ili suze. Upoznavajući njihove živote , dopuštamo da i oni mijenjaju našu  često turobnu realnost iz koje uz njihovu pomoć nakratko izlazimo. Čitanjem dobre knjige mi se opuštamo i smirimo;  razmišljajući o pročitanom, postajemo bolji ljudi a samo čitanje užitak.

Iz bogate zbirke pročitanih knjiga, od obvezne lektire, svih svjetskih klasika i modernih pisaca, kako stranih, tako i domaćih, teško je izdvojiti one koje bih mogla preporučiti današnjem čitatelju. Sazrijevanjem, on će sam doći do pravih vrijednosti i otkrića. Možda će i on otkriti Coehla i dugo biti sretan pod dojmom pročitanog.

Na svjetskim i domaćim top listama najprodavanijih knjiga često se nađu naslovi koji zbog svoje intrigantne ispovijesti neke poznate osobe dožive veliku nakladu (zaradu!) i  popularnost. Međutim, te knjige se čitaju kao „žuti tisak“ i vrlo brzo padnu u zaborav jer su bez ikakve poruke.  U moru novih hit naslova, „chick-lit“ literature, „self help“  knjiga, komercijalne proze, krimića i trilera koji se vrlo jeftino prodaju i na kioscima, teško nalazim nešto što bih mogla izdvojiti i preporučiti za čitanje.

Bilo da čitamo knjige radi učenja ili radi zabave, knjige pomažu razvoju čovjeka, njegovih vještina i  sposobnosti te izgrađuju put kojim prolazi kroz život i rad. Shvaćamo da duhovno – intelektualna dimenzija života zauzima najvažnije mjesto u našim životima.

Na kraju, zamislimo se nad čovjekom koji na pitanje: Što čitaš? – odgovara: Ništa!

  Marica Galić, prof. i dipl.knjiž.